Sokoj - Organizacija muzičkih autora Srbije

SOKOJ

U petak, 11. februara obeležen je Dan Sokoja. Na svečanosti kojom je obeleženo 72 godine rada Organizacije muzičkih autora Srbije, prisustvovali su članovi upravljačkih organa kao i brojni gosti i partneri.

Jedni bez drugih nismo ništa, a jedni s drugima možemo mnogo”, izgovoreno je krajem osamdesetih godina na sastanku Međunarodnog saveta muzičkih autora (CISAC), ali bi se ove reči mogle uzeti i kao moto oko kojeg su počeli da se okupljaju kompozitori posleratne Jugoslavije.

Odmah posle Drugog svetskog rata, 1945. godine , konstituisana su tri udruženja kompozitora – Srbije, Hrvatske i Slovenije a nešto kasnije i Makedonije. Već 1946. godine je održana konferencija na kojoj je postignut sporazum o izgledu budućeg saveza, koji bi težio razvijanju jugoslovenske muzike u zemlji i njenoj promociji u inostranstvu, kao i regulisanju autorskog prava.

Tako je Prvi kongres kompozitora i muzičkih pisaca Jugoslavije  održan 12. i 13. februara 1950. u Beogradu u svečanoj sali Muzičke škole „Stanković”, postao osnivački kongres SAKOJ-a. Zabeleženo je da je Kongresu prisustvovalo 120 delegata kompozitora iz svih republičkih udruženja, kao i gosti i zainteresovani posmatrači iz kulturnih, naučnih i prosvetnih vlasti.

Ova organizacija je tokom proteklih 7 decenija pretrpela mnogobrojne transformacije koje su vezane za metamorfozu društvenog i državnog uređenja zemlje u kojoj je ova institucija funkcionisala – Jugoslavije, a potom Srbije.

Danas je zaštita autorskih prava dominantan aspekt u radu Sokoja. Ali, različite aktivnosti  i manifestacije koje je Sokoj inicirao, podržavao ili u njima učestvovao, oslikavaju  strategiju njegovog delovanja na polju kulturne politike i njegov značaj u stvaranju povoljnog okruženja za muzičko stvaralaštvo u različitim žanrovskim sferama.

Prisutnima su se obratili direktor Sokoja, Dejan Manojlović kao i predsednik Upravnog odbora, Nikola Čuturilo, osvrnuvši se na protekle dve godine koje su svima poremetile planove i omele u ostvarivanju zadatih ciljeva. U hodu su menjani prioriteti koje su nametale date okolnosti. Najveći gubitak koji je Sokoj pretrpeo je odlazak članova čiji će muzički rukopisi tek nedostajati. Muzika, kao grana umetnosti koja svoju najveću vrednost ima u živoj komunikaciji, u tom obliku je zaćutala i prešla u virtuelnu realnost. U nadi  da je taj loš period iza svih nas i da ćemo se uskoro svi vratiti u normalne radne i kreativne tokove, emitovan je video film kao In memoriam svim članovima i istaknutim muzičarima koji nisu više sa nama.

sokojAsset 2

OBELEŽEN DAN SOKOJA

OBELEŽEN DAN SOKOJA