Sokoj - Organizacija muzičkih autora Srbije

SOKOJ

Categories
Vesti iz Sokoja

SOKOJ NA KOPAONIČKOJ ŠKOLI PRIRODNOG PRAVA – SLOBODAN PEROVIĆ

Prezentacija naučnog rada Pavla Pavičića Pravo autora na posebnu naknadu – opšti okvir u pravu EU, komparativni pregled i stanje u Republici Srbiji

Nakon dve godine onlajn održavanja, 35. jubilarni susret Međunarodne naučne konferencije „Kopaonička škola prirodnog prava – Slobodan Perović“ upriličen je uživo na Kopaoniku u periodu od 13. do 17. decembra 2022. godine, pod opštom temom „Sudski postupak – pravda i pravičnost“.

 

Ovogodišnjem skupu, koji tradicionalno predstavlja jedno od najvećih i najznačajnijih pravnih savetovanja u regionu, prisustvovala je i delegacija Sokoja koju su činili direktor Sokoja, Dejan Manojlović i šef Službe za međunarodne pravne poslove, Pavle Pavičić. Od posebnog je značaja okolnost da je Sokoj, uz praćenje predavanja o tekućim temama, aktivno učestvovao na Konferenciji, javno prezentujući naučni rad „Pravo autora na posebnu naknadu – opšti okvir u pravu EU, komparativni pregled i stanje u Republici Srbiji“, koji je Pavičić napisao u koautorstvu sa dr Urošem Ćemalovićem (Institut za evropske studije). Rad je prihvaćen u okviru IV katedre – Pravo na intelektualnu tvorevinu, sekcija Prava intelektualne svojine, te objavljen u zborniku ovogodišnjih radova, koji će naknadno biti dostupan i na sajtu Kopaoničke škole.

 

Predmet prezentovanog rada predstavlja jednu veoma aktuelnu temu u oblasti kolektivnog ostvarivanja autorskog i srodnih prava, kroz prizmu zakonodavstva EU i prikaz praktičnih rešenja u državama članicama, a uz istorijskopravni osvrt na Republiku Srbiju. U doprinosu zaključku Sekcije, pre svega imajući u vidu decenijski status i višegodišnju inertnost instituta posebne naknade na domaćem terenu nasuprot stepenu razvoja relevantne međunarodne prakse, nedvosmisleno je zaključeno da postoji jasna i hitna potreba da se domaći propis i praksa unaprede. Uspostavljanje savremenog i efikasnog sistema posebne naknade od velikog je značaja za autore, interpretatore i ostale nosioce autorskog i srodnih prava; analogno tome, neadekvatna i zastarela rešenja svake godine umanjuju prihode stvaralaca čija se dela masovno i bez njihove dozvole umnožavaju. U ovom smislu, aktivno i pravovremeno delovanje državnog faktora, najpre Vlade i Zavoda za intelektualnu svojinu kao nadležnog organa, kao i solidarni angažman organizacija za kolektivno ostvarivanje prava od presudne je važnosti.

 

sokojAsset 2

SOKOJ NA KOPAONIČKOJ ŠKOLI PRIRODNOG PRAVA – SLOBODAN PEROVIĆ

SOKOJ NA KOPAONIČKOJ ŠKOLI PRIRODNOG PRAVA – SLOBODAN PEROVIĆ
Categories
Vesti iz Sokoja

SOKOJ NA KONFERENCIJI CISAC-A U BUDIMPEŠTI

Sokoj konstantno radi na unapređenju položaja naših muzičkih autora

Sa Srećkom Barbarićem, direktorom Sektora za dokumentaciju i raspodelu Sokoja razgovarao je Vladimir Đurić.

Razgovor je objavljen na  web portalu Srpska ekonomija.

https://srpskaekonomija.rs/interviju/10/1//clanak/1406

 

Na konferenciji CISAC-a, Međunarodne konfederacije društava autora i kompozitora, koja je u decembru održana u Budimpešti, učestvovao je i Sokoj, organizacija za kolektivno ostvarivanje muzičkih autorskih prava u Srbiji. Delegaciju Sokoja u kojoj je bio i Pavle Pavičić, šef Službe za međunarodne pravne poslove, predvodio je Srećko Barbarić, direktor Sektora za dokumentaciju i raspodelu Sokoja.

  • Centralna tema ovogodišnje konferencije bila je razmatranje posledica pandemije na kolektivno ostvarivanje prava, odnosno kakvi su bili rezultati u pogledu naplate autorske naknade za vreme trajanja pandemije. Globalna slika pokazuje da nivo prikupljene autorske naknade u 2021. još uvek nije dostigao nivo pre pandemije, ali je ostvaren porast u odnosu na 2020. godinu. Najveći pad bio je kod javnog izvođenja i saopštavanja, odnosno koncerata i ugostiteljskih objekata. U Srbiji naplaćena autorska naknada u ovim kategorijama nema toliko veliki udeo u ukupnoj naplati, tako da je Sokoj period pandemije lakše prebrodio. Takođe, u Srbiji nije bio totalni „lockdown“ kao što je bio u većini zemalja Evrope, pa su ugostiteljski objekti ipak u određenom periodu dana radili. U međuvremenu, prihodi od drugih vidova korišćenja su porasli, pa je to amortizovalo pad prikupljene autorske naknade u kategorijama javnog saopštavanja i javnog izvođenja muzike – objašnjava Barbarić.

Nedavno su kolektivna društva sa prostora bivše SFRJ, potpisala „Sporazum o primeni raspodele udela na muzičkim delima članova više organizacija“ (Ohridski sporazum). Ovaj Sporazum se oslanja na dokumente koje je izradila međunarodna radna grupa koju je formirao CISAC, a kojom je predsedavao Barbarić. Cilj ove grupe bio je da usaglasi razlike koje postoje u procentualnoj podeli autorskih udela između koautora jednog muzičkog dela, ako su članovi različitih društava.

  • Kolektivno ostvarivanje muzičkih autorskih prava funkcioniše jako dugo u svetu, a na našim prostorima otpočelo je tridesetih godina 20. veka. U svom funkcionisanju, ceo sistem je trpeo mnoge promene i prilagođavanja u zavisnosti od dominantnih načina iskorišćavanja autorskih dela. Tako su “mehanička prava” (uprošćeno rečeno – naknada od prodaje fizičkih nosača zvuka – ploča, kaseta, CD-ova i dr.) bila dominantan izvor autorskih honorara, a danas gotovo i da ne postoji. Poslednjih godina, digitalni servisi su postali glavni način korišćenja muzike. Tradicionalni način kolektivnog ostvarivanja prava, koji je značio da u svakoj zemlji postoji po jedna organizacija koja naplaćuje i raspodeljuje autorsku naknadu, kako za domaće tako i za strane autore, na digitalnim servisima je u najvećem broju zemalja zamenjen ’’multiteritorijalnim dozvolama’’ To praktično znači da npr. od Jutjuba na teritoriji cele Evrope, Sokoj direktno naplaćuje korišćenje muzike autora iz Srbije, dok za npr. emitovanje naše muzike, naplatu vršu nemačko društvo, koje istu prosleđuje Sokoju na osnovu recipročnog ugovora. Naravno, važi i obrnuto odnosno da na teritoriji Srbije, za muziku nemačkih autora na Jutjubu, naknadu naplaćuje direktno nemačka organizacija za kolektivno ostvarivanje.

Multiteritorijalni model naplate autorske naknade, postavio je nove izazove, ali jedan od problema koji je, po rečima našeg sagovornika, u velikoj meri pogodio društva iz okruženja, jeste naplata i raspodela „mešovitih dela“, o kojima je Barbarić prvi put pričao 2016. godine na Regionalnom sastanku u Beogradu.

  • Imali smo problem što digitalni servisi ne vrše isplatu autorske naknade ukoliko postoji bilo kakav konflikt na delu u pogledu udela. Naime, svako društvo ima svoj Pravilnik o raspodeli kojim je definisana podrazumevana šema udela na delu između koautora, ukoliko nisu drugačije ugovorili. Tako je u Srbiji definisano da kompozitor ima 75 posto udela na delu, a tekstopisac 25 posto. U Hrvatskoj kompozitoru pripada 65 posto, a tekstopiscu 35 posto. Problem nastaje kada su neku numeru zajednički stvorili autori iz različitih društava, na primer kompozitor iz Srbije i tekstopisac iz Hrvatske. U tom slučaju kompozitor iz Srbije traži svojih 75 posto, a tekstopisac iz Hrvatske svojih 35 posto. U tom slučaju dobijamo 110 posto i digitalni servisi to prepoznaju kao konflikt i obustavljaju plaćanje za takva dela. Naravno, tu nije stvarni konflikt u autorstvu već je konflikt koji proizilazi zbog odsustva opšteg pravila u tim slučajevima odnosno regulative. Najveći broj takvih slučajeva javlja se kod autora iz Srbije i Hrvatske, potom i ostalih društava regiona. Navedeni problem sam prezentovao i na Poslovno-tehničkom komitetu CISAC (Business Technical Committee) 2019. godine u Nici, kada je izglasano da se formira Radna grupa koja će predložiti moguća rešenje problema.

Radnu grupu su, pored Barbarića, činili stručnjaci za dokumentaciju i raspodelu iz Francuske, Grčke, Hrvatske i Slovenije. Pored vođenja ove Radne grupe, Barbarić je i stalni član CISAC-ovog Poslovno-tehničkom podkomiteta.

  • U Radnoj grupi smo analizirali koliko je problem prisutan u raznim društvima i da li je neko već propisao neka interna rešenja. Nakon godinu dana, izradili smo dokument „Best Practice: Default Share Splits in Mixed Works“ koji definiše korake u rešavanju problema udela na mešovitim delima i koji je kasnije odobrio Poslovno-tehnički komitet CISAC-a. Naravno, teško je predvideti sve situacije, ali je najvažnije da je zajednica identifikovala problem i pronašla rešenje. Zadovoljan sam što je ovo rešenje već našlo svoju primenu kroz Ohridski sporazum i što je otpočeo proces regionalnog usklađivanja podataka, koji će povećati honorare naših članova – kaže na kraju razgovora Srećko Barbarić.
sokojAsset 2

SOKOJ NA KONFERENCIJI CISAC-A U BUDIMPEŠTI

SOKOJ NA KONFERENCIJI CISAC-A U BUDIMPEŠTI
Categories
Fond za kulturna davanja

PREMIJERE NATAŠE MITROVIĆ

Pijanistkinja Nataša Mitrović, nakon serije koncerata po gradovima Srbije, projekat Premijere završava koncertom u sali Beogradske filharmonije, u četvrtak 22. decembra u 20 časova.

Projekat obuhvata premijerno izvođenje tek komponovanih dela sedam srpskih kompozitora Vere Milanković, Dragane Jovanović, Milane Stojadinović – Milić, Ognjena Popovića, Ivana Brkljačića, Igora Glavašića i Miroslava Popovića.

Ulaz na koncert je slobodan a projekat je podržao Sokoj iz Fonda za kulturna davanja.

sokojAsset 2

PREMIJERE NATAŠE MITROVIĆ

PREMIJERE NATAŠE MITROVIĆ
Categories
Fond za kulturna davanja

DESETI FESTIVAL BUNT

Deseto, jubilarno izdanje festivala Beogradske Umetničke Nove Teritorije BUNT, biće održano od 15. do 28. decembra, a ove godine će festival pod sloganom “I dalje sa vama!” predstaviti širok raspon repertoarskih i izvođačkih izazova.

Festival BUNT 10.0 započinje nastupom pijaniste Dejana Sinadinović 15. decembra na Kolarcu. On će svirati sa kineskom sopranistkinjom Vanž Žang a specijalni gost koncerta je mali pijanista An Vang.

Vrhunac festivala BUNT 10.0. organizatori označavaju kao produženi vikend od 23. do 26. decembra.

U petak, 23. decembra, u 20 sati, nastupa Zagrebački gudački kvartet sa gostima, fagotistom Žarkom Perišićem i Milanom Miloševićem, baset klarinet. Koncert će se održati u Etnografskom muzeju.

U subotu, 24. decembra u 20 sati, u pr dvorani AKUD Lola, naša proslavljena čelistkinja Sandra Belić će obeležiti veliki jubilej, 40 godina umetničkog rada, sa svojim stalnim saradnicima, Ljiljanom Vukeljom, klavir i sjajnim violončelistom Vukom Ovaskainenom. Centralna dela ovog programa biće kompozicije srpskih autora, Mirjane Živković, Ivane Stefanović i Dejana Despića.

Nedelja 25. decembra u 12 sati, u dvorani Lola nas vodi u bajkoviti dečiji svet malih fagotista muzičke škole Stanković, “Milena i njena deca”, a zatim će na tradicionalnom koncertu “Zajedno” nastupiti Udruženje Nebograd i Hor dečjeg kulturnog centra Beograda. Izvodiće muziku za decu Radeta Radivojevića. Ova dva mala koncerta posvećena su velikom prijatelju festivala, nedavno preminulom glumcu i humanisti Damjanu Dikliću.

Iste večeri u 19 sati, u dvorani Kolarca nastupa violistkinja Andjela Josifoski, koja se sada nalazi na studijama na Menuhin školi u Švajcarskoj, uz klavirsku saradnju Katarine Hadži Antić – Tatić, da bi od 20h nastupili proslavljeni srpski muzičari Ljubiša Jovanović, flauta i Aleksandar Serdar, klavir, koji će izvoditi sonate Johana Sebastijana Baha.

U ponedeljak 26. decembra  na Kolarcu od 19h nastupa mlada čelistička zvezda Vuk Ovaskainen uz klavirsku saradnju Ukija Ovaskainena, a od 20h violinistkinja Julija Hartig (Holandija/Srbija), uz klavirsku saradnju Natalije Mladenović, predstavljajući svoj veoma uspeli album Dark Velvet. Poseban kuriozitet ovog koncerta predstavlja i izvodjenje kompozicije “Air & Riffs’ Diptych za violinu I klavir 2022” Veljka Nikolića, mladog stvaraoca, koji je nedavno dobio nagradu “Bela Bartok” u Budimpešti, na jednom od najprestižnijih takmičenja kompozitora u Evropi! Time još jednom BUNT iskazuje svoju nameru da promoviše savremeno stvaralaštvo srpskih kompozitora.

Festival BUNT 10.0 završava se u sredu 28. decembra u Etnografskom muzeju, izuzetnim koncertom etno muzike. U prvom delu će nastupiti Trio Nede Nikolić a potom Dejan Jovanović na harmonici koji će sa svojim ansamblom gudača i pevačicom Oana Chatalina Citu predstaviti muziku Balkana.

Festival BUNT je podržao Sokoj iz Fonda za kulturna davanja.

sokojAsset 2

DESETI FESTIVAL BUNT

DESETI FESTIVAL BUNT
Categories
Vesti iz Cisac-a

ODRŽAN GODIŠNJI SEMINAR CISAC-A

Tema Godišnjeg seminara CISAC-a, održanog 8. decembra u Budimpešti, bili su izazovi i strategije kolektivne zaštite u vremenu nakon pandemije korona virusom. Prisustvovalo je 60 učesnika iz 29 zemalja, a Sokoj su predstavljali Srećko Barbarić, Direktor sektora za dokumentaciju i raspodelu i Pavle Pavičić, Šef Službe za međunarodne pravne poslove.

Tokom seminara razmenjena su iskustva i strategije za prevazilaženje različitih izazova u post-kovid eri, sa kojima su se suočile organizacije Centralne i Istočne Evrope. Cilj CISAC-a je podrška stvaraocima i organizacijama – članicama, kako na globalnom tako i na nacionalnom nivou kroz mnoge pravne, lobističke i komunikacijske aktivnosti, te je posvećena velika pažnja jačanju koordinacije između nacionalnih organizacija i CISAC-a.

Bilo je reči i o stalnoj potrebi društava da poboljšavaju i ažuriraju svoje IT alate kako bi se prilagodili promenama na sve konkurentnijem tržištu. Razmatrano je i koja je uloga CISAC-a u tom procesu i na koji način može da pomogne.

sokojAsset 2

ODRŽAN GODIŠNJI SEMINAR CISAC-A

ODRŽAN GODIŠNJI SEMINAR CISAC-A
Categories
Fond za kulturna davanja Legat

KLAVIRSKI DUO TEA DIMITIRIJEVIĆ – DEJAN SUBOTIĆ

Klavirski duo Tea Dimitirijević – Dejan Subotić održaće koncert u Legatu Slavenski u četvrtak, 15. decembra u 19 časova.

Na programu su, pored dela Musorgskog, Ravela i Debisija, kompozicije Svetislava Božića, Lazara Đorđevića i Igora Andrića.

Projekat je podržao Sokoj iz Fonda za kulturna davanja.

sokojAsset 2

KLAVIRSKI DUO TEA DIMITIRIJEVIĆ – DEJAN SUBOTIĆ

KLAVIRSKI DUO TEA DIMITIRIJEVIĆ – DEJAN SUBOTIĆ
Categories
Fond za kulturna davanja Legat

STAZAMA GUDAČKOG KVARTETA

Gudački kvartet BLISS beogradskoj publici će predstaviti projekat pod nazivom Stazama gudačkog kvarteta u Srbiji. Na programu su kvarteti J.Slavenskog, A. Vujića, S.Nastasijevića i A.Jerinića.

Članovi kvarteta su Jovan Tešić i Bojana Djolović, violine, Saša Mirković, viola i Aleksandar Jakovljević, violončelo.

Koncert je deo Festivala Meta World i održaće se u Legatu Slavenski  u utorak, 13. decembra u 18 časova

sokojAsset 2

STAZAMA GUDAČKOG KVARTETA

STAZAMA GUDAČKOG KVARTETA
Categories
Fond za kulturna davanja

VELIKANI SRPSKE MUZIKE

Kamerni orkestar Serafim predstaviće program pod nazivom Velikani srpske muzike u subotu, 10.decembra u Hrišćanskoj advetinstičkoj crkvi u Beogradu. Pod umetničkim vodjstvom Katarine Pavlović predstaviće dela A. Vrebalov, A.Vujića, S.Božića,I. Žebeljan i D. Despića. Koncert počinje u 20 časova a ulaz je slobodan.

Koncert je podržao Sokoj iz Fonda za kulturna davanja.

sokojAsset 2

VELIKANI SRPSKE MUZIKE

NIKOLA ČUTURILO U ZAPPA BAZI
Categories
Vesti iz Sokoja

NIKOLA ČUTURILO U ZAPPA BAZI

Beogradski rock autor, kompozitor, pevač i gitarista Nikola Čuturilo održaće koncert u novom gradskom koncertnom prostoru Zappa Bazi 11. decembra sa početkom u 21 čas. U decembru su dogovoreni koncerti i u drugim gradovima Srbije.

Nedavno je objavljeno i  vinilno izdanje albuma “Priče iz Depoa”, proizvod saradnje između izdavačkih kuća Fidbox i Lampshade Media.

Posle koncertne promocije albuma 3. juna u Domu omladine Beograda, Nikola sa svojim bendom uživo se vraća u Beograd, ali kreće sa koncertnima aktivnostima i u drugim gradovima širom Srbije – posle beogradskog slede koncerti u Vranju 23.12 i Paraćinu 24.12.

sokojAsset 2

NIKOLA ČUTURILO U ZAPPA BAZI

NIKOLA ČUTURILO U ZAPPA BAZI
Categories
Vesti iz Sokoja

PRVA EPIZODA PODKASTA “MUZIČKA INDUSTRIJA”

U petak, 9. decembra u 20 sati na Youtube kanalu diskografske kuće Multimedia Music biće emitovana prva epizoda podkasta “Muzička industrija”. Serijal je edukativnog karaktera i ideja je da informiše članove strukovnih udruženja autora, producenata i izvođača kao i širu javnost o trenutnoj situaciji u muzičkoj industriji u Srbiji. Edukacija se odnosi na način ostvarivanja prava koja kolektivno zastupaju i koja se naplaćuju od strane tri kolektivna društva.U svakoj od ukupno deset epizoda, o ovim temama govoriće autori, izvođači i stručna lica koja se bave ovom tematikom u primenjenom okviru današnje muzičke industrije u Srbiji.Domaćini i autori emisija su Vladimir Đurić Đura i Rodoljub Stojanović, a gosti su eminentne ličnosti iz sveta muzičke industrije, svako u svom domenu poslovanja.Gost prve epizode podkasta “Muzička industrija” je Dejan Manojlović, direktor Sokoja.

Prva epizoda je dostupna na linku

https://www.youtube.com/watch?v=MCfOwfaG59A

sokojAsset 2

PRVA EPIZODA PODKASTA “MUZIČKA INDUSTRIJA”

PRVA EPIZODA PODKASTA “MUZIČKA INDUSTRIJA”